U tijeku naše povijesti, kroz koju su glavnu riječ vodili uglavnom muškarci, postoji nekoliko glasova velikih žena, velikih aktivistica, koji dan danas odzvanjaju hrabrošću, odlučnošću i otpornošću.
Ove izvanredne žene stajale su na čelu društvenih, političkih i ekoloških pokreta, izazivajući status quo i zagovarajući promjene. Njihova ostavština nadahnjuje generacije te nas sve skupa potiče da se nikad ne prestanemo boriti za pravdu, jednakost i bolji svijet. Zato vam danas, u povodu Dana žena, donosimo 5 najvećih:
-
Rosa Parks 1913. – 2005.
Majka pokreta za građanska prava, Rosa Parks izazvala je val otpora protiv rasne segregacije u Sjedinjenim Američkim Državama. U vrijeme rasne segregacije, kada su crnci bili vrlo diskriminirani u svakodnevnom životu, njezino odbijanje da ustupi svoje mjesto u autobusu bijelom putniku u Montgomeryju 1955. dovelo je do velikog bojkota. Rosina nepokolebljiva predanost jednakosti i pravdi postavila je temelje za Zakon o građanskim pravima iz 1964., koji je zabranio segregaciju na javnim mjestima.
2. Malala Yousafzai (rođena 1997.):
Najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir (17 godina) hrabro zagovara obrazovanje djevojčica u dijelovima svijeta u kojima im je to uskraćeno. Rođena u Pakistanu, prkosila je talibanskoj zabrani da djevojčice pohađaju školu i postala je otvoreni zagovornik prava na obrazovanje. Godine 2012. Malala je preživjela pokušaj ubojstva od strane talibana, dodatno potaknuvši njezinu odlučnost da se bori za obrazovanje i ravnopravnost spolova. Zatim je postala koautorica bestselera memoara “Ja sam Malala” te ulazi u povijest kao globalna ikona aktivizma mladih.
3. Sojourner Truth (1797-1883):
Sojourner Truth bila je pionirska abolicionistica i aktivistica za prava žena čiji su snažni govori i spisi izazivali sustave ugnjetavanja u Americi 19. stoljeća. Rođena u ropstvu, Truth je pobjegla u slobodu i posvetila svoj život zagovaranju prava marginaliziranih skupina, uključujući Afroamerikance i žene. Njezin poznati govor, “Nisam li žena?” donesen na Konvenciji o pravima žena 1851. u Ohiu, ostao je iskonski dokaz rasnog i spolnog uvažavanja te borbe za jednakost.
4. Wangari Maathai (1940.-2011.):
Wangari Maathai, rođena Kenijka, borila se za zaštitu okoliša i prava žena, a najpoznatija je po osnivanju Pokreta za zeleni pojas. Kroz masovno organiziranje i inicijative za sadnju drveća, Maathai je osnažila ruralne žene da se bore protiv krčenja šuma, promiču održivi razvoj i traže svoja prava. Godine 2004. postala je prva Afrikanka koja je primila Nobelovu nagradu za mir za svoj doprinos očuvanju okoliša i društvenoj pravdi.
5. Aung San Suu Kyi (rođena 1945.)
Često je nazivaju “gospođom Mjanmara“, a simbol je mirnog otpora i demokracije u svojoj zemlji. Unatoč godinama provedenim u kućnom pritvoru pod mianmarskom vojnom huntom, Suu Kyi je ostala nepokolebljiva u svojoj predanosti nenasilnom aktivizmu i političkim reformama. Godine 1991. dobila je Nobelovu nagradu za mir za svoje napore u promicanju demokracije i ljudskih prava. Vodstvo Suu Kyi nadahnulo je milijune diljem svijeta i nastavlja odjekivati dok Mjanmar prelazi prema demokraciji.
Ovih pet aktivistica primjer je snage, hrabrosti, otpornosti i aktivizma u pokretanju društvenih promjena. Neka nam njihova priča služi kao podsjetnik da jedna osoba, bez obzira na spol ili podrijetlo, može izvršiti dubok utjecaj na svijet. Dok poštujemo njihov doprinos i crpimo inspiraciju iz njihove hrabrosti aktivno doprinosimo pravednijem, ravnopravnijem i suosjećajnijem društvu.
